Zavisnost od brze hrane: Ko je glavni krivac?

Nova studija sa Kembridža otkriva da je varijacija gena MC4R ono što izaziva sklonost ka masnoj hrani, a koja može da pomogne u razumevanju gojaznosti.

Nova studija sprovedena na Kembridžu otkriva da svaka stota osoba ima defekat u genu melanokorintski 4 receptor (MC4R) zbog kojeg vole masnu hranu, a izbegavaju šećer.

Kako naučnici upozoravaju, ove osobe sklone su gojaznosti.

Većina ljudi smatra i masnu hranu i onu sa visokim nivoom šećera jako primamljivim, ali oni koji imaju varijacije u genu MC4R previše privlači hrana puna masnoća.

Izveštaj studije prvi je koji je pokazao direktnu vezu između prefenrencija hrane i specifičnih genetskih varijacija u ljudima.

Istraživači su ispitivali ljude različitih težina, uključujući i one koji su imali problema sa viškom telesne mase zbog defekta u genu.

Svi ispitanici radili su test na slepo. Naime,na postavljenom stolu poslužena je indijska hrana sa piletinom, a ispitanici su pred sobom imali tri porcije koje su izgledale potpuno isto i bile istog ukusa.

Međutim, drugačiji je bio nivo masnoće usvakoj porciji. Jedna je imala 20 odsto kalorija, druga 40, a treća 60 odsto, što je zaista visok nivo.

Naučnici su otkrili da, iako nije postojala ukupna razlika u količini pojedene hrane među grupama, ispitanici sa defektom MC4R su pojeli skoro duplu količinu masnog obroka od onih ispitanika koji nisu bili gojazni (95 odsto), a 65 odsto više od gojaznih ispitanika koji nemaju defekat gena.

U sledećem testu u pitanju je bio desert, tri iste porcije sa različitim nivoom šećera. Ispitanicima sa varijacijom u genu MC4R se poslastica nije dopala, a u poređenju sa druge dve grupe, pojeli su značajno manje deserta.

Autori studije, koja je objavljena u magazinu “Priroda komunikacija“, navode kako bi studija mogla da pomogne u razumevanju gojaznosti.

Izvor: B92

Rekli su vam da je JABUKOVO SIRĆE zdravo, ali vam ovo nisu rekli!

Pored sode bikarbone,jabukovo sirćejednostavno morate imati u kući ili na putu u svakom momentu. On deluje bolje od lekova, a pri tome je 100% prirodan preparat.

Evo kako možete da iskoristite jabukovo sirće:

1. Neutralizuje mirise

Ako se u vašoj kući oseća neprijatan miris koji nikako da nestane, stavite malu količinu jabukovog sirćeta u posudu tamo gde se miris oseti i ubrzo ćete uživati u prijatnoj aromi koja prožima prostor.

2. Ubija korov

Pomešajte dve litre jabukovog sirćeta, četvrtinu šoljice soli i pola kašičice deterdženta za suđe. Poprskajte korov ovom mešavinom i gledajte kako trune i žuti. Pazite da ne poprskate cveće koje želite da zadržite.

3. Čisti lice

Zbog svojih antibakterijskih svojstava jabukovo sirće je idealno i za čišćenje lica. Može pomoći u uklanjanjububuljica kao i u ravnoteži pH kože. Razblažite malo sirćeta u vodi, umočite komadić vate pa prebrišite lice.

4. Uklanja modrice

Na mesto gde ste se udarili ili se već pojavila modrica utrljajte malo sirćeta. Delovaće protuupalno te će smanjiti diskoloraciju.

5. Uklanja neprijatan zadah

Mućkajte malu količinu jabukovog sirćeta u ustima i to će pomoći u eliminaciji neprijatnog zadaha. Sirće će ubiti bakterije koje prouzrokuju zadah.

6. Kosi daje mekoću i sjaj

Sipajte trećinu šoljice jabukovog sirćeta u četiri šoljice vode i time isperite kosu nakon šamponiranja, a zatim hladnom vodom. Ako imate perut dvaput nedeljno poprskajte glavu sa mešavinom od jednake količine sirćeta i vode. Zamotajte kosu u peškir i ostavite da odstoji sat vremena. Operite kosu kao i obično.

7. Služi kao dezodorans

Ne možete naći zdraviji dezodorans od jabukovog sirćeta. Nanesite malo sirćeta ispod pazuha i sačekajte da se osuši nakon čega se miris sirćeta neće osetiti.

8. Izbeljuje zube

Jednu količinu jabukovog sirćeta razblažite u dve količine vode pa mućkajte u ustima tu tečnost. Operite zube kao i obično.

9. Uklanja neprijatan miris nogu

Obrišite noge papirnatim peškirom potopljenim u jabukovo sirće.

10. Pomaže kod mršavljenja

Jabukovo sirće čini nas sitijim, a kiselina u njemu sprečava nakupljanje masnih naslaga.

11. Pomaže kod upale grla

Čim osetite bol u grlu mućkajte mešavinu od jednake količine tople vode i jabukovog sirćeta kako biste zaustavili dalje komplikacije. Ponovite svakih sat vremena.

12. Čisti sinuse

Jabukovo sirće uklanja i sekret koja se nakuplja u sinusima i otežava disanje. Njegova antibakterijska svojstva takođe sprečavaju upalu sinusa i prehladu. Popijte malo vode pomešane sa jabukovim sirćetom.

13. Pospešuje probavu

Ako imate problema sa lošim varenjem hrane, svako jutro na prazan želudac popijte rastvor od vode i jabukovog sirćeta. Jedna rakijska čašica se razblažuje u jednoj čaši vode. Pektin u sirćetu olakšaće rad creva.

14. Uklanja virusne bradavice

Umočite komadić vate u sirće, flasterom zalepite preko bradavice te ostavite da odstoji preko noći.Ponavljajte svake noći sve dok bradavica ne otpadne.

15. Vraća energiju

Kalijum i enzimi u jabukovom sirćetu pomažu kod podizanja energije. Dodajte malo sirćeta čaši vode i popijte. Možete je piti i tokom treninga kako biste se manje iscrpeli. Amino kiseline u sirćetu sprečavaju nakupljanje mlečne kiseline nakon vežbanja.

Izvor: Zadovoljna.hr

Foto: shutterstock

Pažljivo sa ekspres loncem

Osim što štedi vreme i ubrzava proces pripreme, ekspres lonac takođe, čuva ukus, miris i prehrambenu vrednost namirnice

EKSPRES lonac umnogome je olakšao kuvanje jela i postao omiljena sprava u kuhinji bez koje se danas ne može zamisliti pripremanje nekih kulinarskih majstorija. Osim što štedi vreme i ubrzava proces pripreme, ekspres lonac takođe, čuva ukus, miris i prehrambenu vrednost namirnice.

A da bi ručak iz lonca bio ukusniji, prilikom kuvanja pridržavajte se sledećih saveta:

* Sastojci jela u loncu trebalo bi da ispunjavaju dve trećine zapremine, a namirnice koje stvaraju penu (pirinač, povrće) samo polovinu.

* Nikada ne treba stavljati prazan lonac na zagrejan šporet.

* Poklopac mora da bude dobro zatvoren.

* Vreme kuvanja se računa od trenutka kada se pojavi para na sigurnosnom ventilu (oko 10 minuta). Kada istekne vreme propisano za pripremanje neke namirnice (mahunarke 8-10 minuta, narezano povrće 5-10, govedina 9-12, zamrznuto meso 30-35...), treba sačekati nekoliko minuta da se smanji pritisak u loncu i tek onda otvoriti.

Izvor: Večernje novosti

5 kuhinjskih predmeta s rokom trajanja kraćim nego što mislite

Pogledajte koji su to predmeti

1. Drveni kuhinjski pribor – do 5 godina ili ... kada na svojih kašikama, hvataljkama za salatu ili daskama primetite pukotine, promene boja ili osetite da je površina na delovima nepovratno omekšala. Ne zaboravite da je drvo porozni materijal koji upija mirise, vlagu, ali i sve bakterije. Zato drveni pribor perite odmah nakon korišćenja, nemojte ga predugo kvasiti među prljavim suđem i nemojte ga sušiti na vlažnom mestu.

2. Gumene ili silikonske špatule – do 2 godine ili ... kada promene boju, dobiju pukotine i počnu da se "kidaju". Špatule imaju i jedan higijenski problem. Naime, većinom su napravljene od dva dela, drške i glave. Upravo je spoj između ta dva dela mesto u koje ulaze ostaci namirnica koje koristimo i ono se teško čisti. Kada primetite talog koji ne možete ukloniti, onda je vreme za nove špatule.

3. Posuđe s neprijanjajućom (non-stick) površinom – do 3 godine ili ... kada primetite duboke ogrebotine, kada površina počne da se ljušti i ulazi u hranu. Ako želite da produžite vek trajanja ovog posuđa, obavezno ga pokrijte papirnim ubrusom pre nego što u njega stavite neku drugu posudu kod pospremanja. Ako ste u mogućnosti, držite ga obešenog na zid ili neku drugu površinu.

4. Plastične daske za rezanje – do 3 godine ili ... kada tragovi noža postanu toliko duboki da više ne možete iz njih očistiti ostatke hrane. Nemojte zaboraviti da vam za svaku vrstu namirnica treba posebna daska. Na onoj za ribu ili meso ne pripremajte voće ili povrće i obrnuto kako eventualnim bakterijama iz mesa i ribe ne biste kontaminirali druge namirnice.

5. Mali kuhinjski nožići – do 5 godina ili ... kada zarđaju, imaju klimavu dršku ili ih više ne možete nabrusiti. Ovi višenamenski nožići često su u upotrebi, koristimo ih gotovo svakodnevno i zbog toga se lako "istroše", pogotovo oni s nazubljenom oštricom. Brusite ih jednom nedeljno kako biste im produžili vek trajanja.

Izvor: Zadovoljna

Evo koliko dugo određene namirnice možete čuvati u frižideru

Sve namirnice imaju rok trajanja, saznajte koliko dugo možete da ih držite u frižideru.

Ako ste ikada bili zagledani u ponor frižidera i razmišljali da li je sigurno zadržati ili baciti određenu namirnicu, mi imamo odgovor.

Evo koliko dugo možete držati određene namirnice u frižideru:

Police frižidera

Mleko - 5 dana
Jaja - 5 nedelja
Jogurt - 1 nedelja
Tvrdi sir - 6 meseci
Meki sir - 2 nedelje
Parmezan - 2 meseca
Pileće i mleveno meso - 2 dana
Školjke, rakovi, jastog - 2 dana
Riba - 1 dan
Šnicle - 5 dana
Suhomesnato - 4 dana
Slanina - 7 dana
Supe, čorbe - 4 dana
Gotova jela - 4 dana
Konzervirano povrće - 3 dana

Fioke frižidera

Šumsko voće - 2 dana
Citrusno voće - 3 nedelje
Jabuke - 3 nedelje
Dinja - 1 nedelja
Cvekla - 2 nedelje
Glavica kupusa - 7 dana
Spanać - 5 dana
Špargla - 2 dana
Kukuruz - 2 dana
Pečurke - 2 dana

Vrata frižidera

Puter - 2 nedelje
Margarin - 5 meseci
Javorov sirup - 1 godina
Majonez - 2 meseca
Sok u tetrapaku - 1 godina
Sos za pastu - 1 nedelja

Ledena komora

Piletina i šnicle - 6 meseci
Slanina - 1 mesec
Riba i škampi - 6 meseci
Mleveno meso - 4 meseca
Hleb - 3 meseca

Sledećim namirnicama nije mesto u vašem frižideru

Paradajz, čili sos, soja sos, kečap, crni luk, kafa u zrnu

Izvor: Stvar ukusa

Kako meriti bez vage: Šolja i kašika kao merica

Kako meriti bez vage: Šolja i kašika kao merica

Da bi jelo bilo ukusno i da ga možemo pripremiti kako treba, važno je tačno izmeriti sve sastojke koje ćemo koristiti za pripremu.

Pre nego počnemo istraživati nova jela, pažljivo proučimo recept. Kada su nabavljeni svi potrebni sastojci i oprema, možemo početi. Ako pri ruci nemamo merna pomagala, za neka merenja možemo koristiti samo kašiku i čašu. Ali prvo sve treba izvagati ili odmeriti.

Vagu pre merenja treba "podesiti", tj. ona mora biti na nuli pre nego što počnemo meriti (i praznu posudu u koju stavljamo sastojke koje merimo, treba staviti na vagu i "podesiti" na nulu ili moramo i njenu težinu uzeti u obzir i pridodati je količini sastojka koje merimo).

Kada merimo tečnost, oči nam moraju biti u ravnini s oznakom na posudi ili čaši (koja mora biti na ravnoj podlozi). Ako ima više tečnosti, lagano je odlijemo pa proverimo ponovo. Ako treba još, polako dolivamo gledajući oznaku.

Kada se meri kašikom, pazimo da ne bude premalo sastojaka, a niti previše. Kašikom zagrabimo sastojak i lagano je stresemo.

Za tačno merenje u kuhinji postoje razna pomagala:

Kuhinjska vaga za merenje krutih sastojaka

Staklena ili plastična prozirna merna posuda sa zacrtanim oznakama za neke krute sastojke (npr. za brašno, pirinač, šećer), a na istoj toj posudi su i oznake za merenje tečnosti(vode, mleka, soka, ulja...)

Kašike za merenje:

  • čajna kašika za so, prašak za pecivo i sl. sastojke koji se dodaju u malim količinama
  • velika kašika za brašno, šećer, ulje, vodu i sl. sastojke kojih obično treba više

Čaša (engl. cup)

  • mala čaša (1 dcl)
  • velika čaša (2 dcl)

Preračunate mere: kašika (supena), šolja 0,25 l - grami=kilogrami:

1 kašika soli - oko 5 g = 0,005 kg
1 kašika hlebnih mrvica - oko 10 g = 0,01 kg
1 kašika otopljene masti - oko 10 g = 0,01 kg
1 kašika čvrste masti - oko 15 g = 0,015 kg
1 velika kašika brašna - oko 10-12 g = 0,01-0,012 kg
1 velika kašika hlebnih mrvica - oko 15 g = 0,015 kg
1 velika kašika šećera - oko 15 g = 0,015 kg
1 kašika kakao praha - oko 10 g = 0,01 kg
1 kašika rendane čokolade - oko 15 g = 0,015 kg
1 kašika mlevenih oraha - oko 10 g = 0,01 kg
1 kašika grožđica oko 20 g = 0,02 kg
1 kašika pirinča oko 15 g = 0,015 kg
1 velika kašika maslaca ili margarina - oko 20 g = 0,02 kg
1 kašika ulja - oko 10 g= 0,01 kg
7 velikih kašika vode - oko 1 dcl = 0,1 l
6 kašika kisele pavlake - oko 1 dcl = 0,1 l
1 mala čaša (1 dcl) - oko 10 dag (100 g) = 0,1 kg
1 velika čaša (2 dcl) - oko 20 dag (200 g) =0,2 kg
2 i 1/2 dcl pirinča - oko 220 g = 0,22 kg
10 velikih kašika mlevenih oraha, badema, lešnika - oko 10 dag (100 g) = 0,1 kg
12 velikih kašika šećera u prahu - oko 10 dag (100 g) = 0,1 kg
8 velikih kašika grožđica - oko 10 dag (100 g) = 0,1 kg
2 kocke šećera - oko 10 g= 0,01 kg
1 šolja brašna - oko 150 g =0,15 kg
1 šolja šećera - oko 200 g =0,2 kg
1 šolja pšeničnog griza - oko 200 g =0,2 kg
1 šolja pirinča - oko 210 g = 0,21 kg
1 šolja hlebnih mrvica - oko 150 g =0,15 kg

Izvor: gric-gric.com

Kako prepoznati pravi med

Med se koristi u raznim kulturama širom sveta poslednjih 2.500 godina. Dok su brojne zdravstvene prednosti meda uvrstile ga kao bitan element tradicionalne medicine, naučnici takođe istražuju koristi povezane za modernu medicinu, naročito kada je u pitanju lečenje rana.

Šta med čini tako popularnim širom sveta? Najverovatnije je to lakoća kojom se može jesti. Može se jesti direktno, staviti se na hleb kao namaz, pomešati se sa sokom ili nekim drugim pićem kao zaslađivač umesto šećera, ili se pomešati sa toplom vodom, sokom od limete, cimetom i ostalim biljkama kako bi se napravio lek.

Kako prepoznati pravi med

Ako želite da dobijete najviše koristi iz meda, njegova čistota je ono što bi trebalo da proverite. Evo kako možete proveriti čistotu meda kod kuće:

1. Test palcem

Stavite kapljicu meda na palac, pogledajte da li se širi okolo ili razliva. Ako se to dešava, znajte da med nije čist, jer čist med ostaje netaknut na palcu.

2. Test vodom

Napunite čašu vodom. Dodajte supenu kašiku meda. Veštački med će se rastvoriti u vodi i videćete ga oko čaše. Nasuprot tome, čist med će pasti tačno na dno čaše.

3. Test plamenom

Uzmite suvu šibicu. Umočite je direktno u med, a zatim povucite šibicu o kutiju. Ako je med čist, onda će se šibica sa lakoćom zapaliti. Plamen će isto tako paliti med, a ukoliko med nije čist, šibica se neće zapaliti.

Izvoir: KoDren

Foto: Wikipedia

Da li znate koja je razlika između šopske i srpske salate?

Šopska salata je bugarsko nacionalno jelo. Ime je dobila po plemenu Šopi koje je živelo u blizini Sofije.
Glavni sastojci salate su paradajz, krastavaci, sirova ili pečena paprika, luk, peršun, so, sok od limuna ili sirće, ulje i masni slani sir.

Srpska salata sadrži sve ovo povrće, samo nema sir.

Izvor: Super recepti

Foto: Thinkstock

Šta se zapravo dešava u telu kada jedemo (pre)brzo

Ljudi koji (pre)brzo jedu, uzimaju velike zalogaje i brzo gutaju pa pljuvačka i enzimi ne stignu da 'podmažu' hranu i razlome je na manje delove pre nego što dospe u želudac. Kada brzo jedemo takođe gutamo mnogo vazduha, što može izazvati gasove i nadutost.

Međutim, pre svega, posledica brzog jedenja može biti veliki osećaj neprijatnosti, problemi s varenjem i pojava refluksa, simptoma prilikom kojeg dolazi do svojevrsnog vraćanja hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak.

"Probava počinje već u ustima i kada jedemo prebrzim tempom hrana ne stigne da se razlomi na sitnije delove i pravilno svari pa učestalo brzo jedenje može uzrokovati refluks. Hranu je pre gutanja potrebno dobro prožvakati, a koliko puta ćemo jedan zalogaj prožvakati zavisi od toga koju hranu jedemo i od veličine zalogaja. Dakle, to može biti 3, 5, 7, 10 puta", ističe profesor dr Marko Duvnjak, specijalista interne medicine i uže specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.

Još jedan problem prebrzog jedenja koji može uzrokovati gojenje je taj što pojedemo više nego što nam zapravo treba da bismo bili siti. Kada hrana uđe u usta, telo signalizira probavnom traktu da je hrana na putu, a kada pojedemo dovoljno, želudac signalizira mozgu da je vreme da prestanemo da jedemo.

Međutim, ako jedete prebrzo, propustićete te signale, ali ako usporite, mozak će imati dovoljno vremena da primi signale i da prestanete da jedete kada shvatite da ste siti. Istraživanja su takođe otkrila da ljudi koji jedu sporije unose manje kalorija i duže se osećaju sitima.

Izvor: zadovoljna.hr

Foto: Thinkstock

Da li je organska hrana zaista zdravija?

Večita diskusija o tome da li je organska hrana zdravija od konvencionalne pokrenula je mnoga istraživanja, koja su pokazala iznenađujuće rezultate.

Prva grupa različitih istraživanja najpre se bavila razlikom u ukusu između ove dve vrste namirnica.

Kako bi proverili da li je organska hrana ukusnija od konvencionalne, istraživači sa Univerziteta Upsala u Švedskoj davali su ispitanicima da probaju uzorke organskog i neorganskog paradajza.

Većina ljudi je uglavnom govorila da im je ukusniji paradajz koji je ponuđen kao organski. Međutim, ono što nisu znali je to da su pojedini od njih zapravo bili konvencionalni. Istraživači su ih namerno pomešali.

Nekoliko studija do sada je pokazalo slične rezultate – ako se konvencionalni proizvod tajno predstavi kao organski, ljudi će misliti da je ukusniji.

Ova istraživanja pokazala su da način na koji se usev uzgaja, bilo organski ili konvencionalni, ne utiče na njegov ukus.

Sprovedene su i mnoge studije koje su ispitivale da li ima više hranljivih materija u organski uzgajanoj hrani. Istraživači sa Univerziteta Stanford su 2012. godine zaključili da nema značajne razlike u sadržini vitamina.

Doktorka Ketrin Bredberi sa Oksforda kaže da je mnogo bitnije pitanje da li je organska hrana bolja po zdravlje od konvencionalne, koja sadrži određenu dozu sintetičkih pesticida.

“Ako se koriste u preteranim količinama, pesticidi u konvencionalno uzgajanoj hrani mogu biti toksični, a samim tim i štetni po naše zdravlje”, kaže Ketrin.

Ona i kolege su sproveli studiju u kojoj je učestvovalo više od 620.000 žena, od kojih su neke jele samo organske, a druge samo konvencionalne proizvode – devet godina.

Želeli su da otkriju da li će se razviti kancerogene ćelije. Ketrin je primetila da nije bilo razlike u ukupnoj stopi kancera između žena koje su jele samo organsko i onih koje nisu.

Kada su u pitanju pojedinačne vrste kancera, Ketrin je otkrila da su žene koje često ili uvek jedu organske proizvode manje izložene riziku od raka limfnog sistema, ali više izložene riziku raka dojke.

Iako se još ne zna kako pesticidi u hrani utiču na naše zdravlje, nauka ne podržava ni neke velike tvrdnje o organskoj hrani.

Izvor: B92

Foto: Thinkstock

Kuhinjsko posuđe opasno po zdravlje?

Poznato je da određene namirnice mogu biti štetne, ali da li ste znali da i kuhinjsko posuđe može biti opasno po zdravlje?

Hrana je dobra samo ako je spremljena u bezbednoj posudi ili tiganju.

Zarad sprečavanja da se materijali koji nisu bezbedni nađu u prodaji, Administracija hrane i lekova iz SAD postavila je stroga pravila koja regulišu nivo hemikalija i metala u kuhinjskom posuđu.

Pravila se odnose na sve, do najsitnijih detalja, pa tako na primer u Odeljku 2 stoji da maksimanlna doza olova u keramičkim šoljama za kafu ne sme da pređe 0,5 miligrama po litru.

Međutim, pravila se odnose samo na proizvodnju materijala za posuđe, ali ne mogu da utiču na greške korisnika.

Naime, i potpuno bezbedan lonac od nerđajućeg čelika može da postane opasan ako se oguli od konstantnog dodira sa metalnim priborom za jelo.

Iz Administracije navode nekoliko vrsta posuđa koje mogu biti najopasnije po zdravlje:

- Aluminijumsko posuđe

- Bakarni lonac

- Plastičan pribor za jelo

- Plastična tabla za sečenje

- Plastične posude za hranu

- Izgrebano posuđe od nerđajućeg čelika

- Teflon.

izvor: B92

Foto: Thinkstock

Najveća zabluda ikada? "Tri obroka dnevno ruše zdravlje"

Tri obroka dnevno su rutina koju suviše uzimamo zdravo za gotovo, smatraju stručnjaci. Koreni ove prakse sežu još u srednji vek...

U intervjuu za Mother Jones, istoričarka Ebigejl Kerol objasnila je da su Evropljani, kada su dospeli na američko tlo, ustanovili da američki starosedeoci imaju fleksibilan način ishrane, odnosno jedu u zavisnosti od toga koliko je hrane dostupno.

S druge strane, Evropljani su strogo ograničavali svoj unos hrane, smatrajući da se na taj način udaljavaju od necivilizovanog, porivima vođenog životinjskog sveta, istakla je Kerol.

Američki starosedeoci prihvatili su ovaj način razmišljanja kao ispravan, iako je postojao jedan veliki problem – u pitanju je bila zabluda.

Kako su ljudi postajali bogatiji, tako je i njihova ishrana postala bogatija kalorijama, iako su sve manje bili fizički aktivni. A nauka je pokazala da, kada je reč o metabolizmu, nije važno kada jedete, već koliko, piše Independent

Istraživanje koje je 2010. godine objavljeno u Britanskom magazinu ishrane pokazalo je da ne postoje razlike između osoba koje konzumiraju tri obroka dnevno i osoba koje su istu količinu podelile na ukupno šest delova.

Štaviše, povremeni post može vrlo blagotvono da utiče na organizam. Brojna medicinska testiranja pokazala su da se na taj način sprečava nastanak srčanih bolesti i poništavaju oštećenja organizma prouzrokovana starenjem i toksinima u životnom okruženju.

Koliko i kada uzimate obroke nije, dakle, bitno. Bitno je samo da se držite optimalnog broja kalorija.

Jedan od saveta lekara takođe je da jedete samo onda kada ste gladni.

Izvor: B92

Zdrava ishrana: jednostavan vodič za kontrolu porcija

Većina nas ne zna kako odgovarajuća porcija treba da izgleda i, prema navodima BBC-ja, kada govorimo o broju kalorija koje unosimo, njihovu količinu umanjujemo za skoro jednu trećinu.

Osim porcije od 80 g voća i povrća koju treba da pojedemo svakog dana, u Velikoj Britaniji ne postoje nikakve zvanične državne preporuke o veličini porcija. Zato vam predstavljam lak vodič za razumevanje veličine porcija koji je zasnovan na jednostavnom mernom instrumentu - vašoj šaci!

1) Ugljeni hidrati

Kada je reč o hrani koja sadrži skrob, kao što je krompir, nekuvani pirinač ili pasta, zdrava porcija treba da bude veličine vaše pesnice. Čapati, pita, nan ili velika kriška hleba treba da budu veličine ispružene šake a količina cerealija treba da bude jednaka savijenoj šaci.

2) Povrće

Za porciju povrća treba da uzmete najmanje dva savijene šake, a više od toga je još bolje. Ako ste gladni u vreme obroka, unos velike porcije povrća je odličan izbor jer ste ne samo obezbedili dovoljno vitamina i minerala, već i vlakana koja će vas duže držati sitim.

3) Meso

Za merenje količine mesa koristite dlan. Imajte na umu da malomasno meso kao što je piletina i ćuretina sadrži manje zasićenih masti i predstavlja dobru opciju ako se trudite da smršate. Što se crvenog mesa tiče, uklonite sav višak masti koji vidite i ograničite unos na jednom nedeljno. Prerađeni mesni proizvodi kao što su šunka, kobasice ili burgeri treba da se jedu samo kad hoćete sebe da počastite jer su bogati zasićenim mastima.

4) Riba

Bela i plava riba iz proverenih izvora treba da bude veličine vaše cele šake i plavu ribu bi trebalo da jedete jednom nedeljno. Bogata omega - 3 kiselinama, plava riba je odlična za zdravlje srca i podržava zdrav razvoj vaše bebe tokom trudnoće i dojenja. Primeri plave ribe su skuša, pastrmka, haringa i sardine.

5) Voće i koštunjavo voće

Zdrava užina između obroka kao što je voće treba da bude veličine vaše pesnice. Ako jedete sušeno voće, važno je znati da porcija treba da bude onolika koliko može da vam stane u šaku. Koštunjavo voće je bogato zdravim uljima, proteinima i vlaknima i odličan je izbor za užinu. S obzirom da je bogato kalorijama, vodite računa o veličini porcije. Treba da bude takva da vam stane u šaku.

6) Sosevi, namazi i ulja

Za masnu hranu bogatu kalorijama kao što je puter, ulje ili majonez, koristite vrh palca (od zgloba do nokta). Dužina i dubina dva palca treba da bude dovoljna za hranu bogatu proteinima kao što je sir.

Izvor: Danas

Eliksir zdravlja: Čudotvorno dejstvo čaja od semenki lubenice

Semenke omiljene letnje poslastice nemojte bacati, jer su veoma dobra prevencija od mnogih bolesti.

Seme lubenice je bogato vlaknima koje mogu poboljšati probavu i leče crevnu upalu i žuticu. Konzumiranje ovog semena može da pomogne ljudima koji pate od problema sa urinarnim traktom i kamenom u bubregu.

Seme lubenice sadrži veliku količinu citrulina, jedinjenja koje ima antioksidante i može da vam pomogne sa visokim krvnim pritiskom, aterosklerozom i anginom pektoris.

Da biste dobili sve beneficije iz semena, morate ih samleti ili kuvati. Najbolji način da se konzumira seme je pripremiti veličanstveni čaj od semena lubenice.

Priprema:

4 kašike svežeg semena lubenice kuvajte u 2 litra vode 15 minuta.

Pijte čaj 3 dana, a zatim napravite pauzu i odmorite jedan dan. Nastavite da pijete čaj tim redosledom u narednih nekoliko nedelja.

Čaj od semena lubenice je bogat magnezijumom, gvožđem, vitaminom A, vitaminom B, vitaminom C, antioksidansima i kalcijumom.

Takođe je odličan za jačanje pamćenja, poboljšava koncentraciju i funkcije srca.

Izvor: Ženski magazin

Foto: Thinkstock

Da li unosite dovoljno proteina?

Paleo ishrana i Atkinsova dijeta popularne su već godinama, pa mnogi potenciraju značaj proteina u ishrani.

Osoba od 68 kilograma trebalo bi da unese minimum 54 grama proteina dnevno (odnosno 0,6 grama po kilogramu telesne mase), pa ako ne dosežete taj iznos, bilo bi dobro da povedete računa.

Naime, proteini su važni ne samo za izgradnju mišića, nego i za njihovo održavanje, što je od velikog značaja naročito za starije osobe.

Ukoliko primetite neki od simptoma koje navodimo, bilo bi dobro da se konsultujete s nutricionistom i povedete računa o proteinima u vašoj ishrani:

Prečesto se razbolevate

Proteini ojačavaju imuni sistem, regulišu hormone i omogućavaju svakodnevno funkcionisanje našeg tela. Osim toga, održavaju bela krvna zrnca koja se bore protiv bolesti i infekcija. Zato, ako primećujete da vas nijedna prehlada u sezoni ne zaobilazi, možda u vašoj ishrani nema dovoljno proteina.

Otiču vam stopala i članci

Proteini regulišu količinu tečnosti u tkivima, kao i način na koji kontrahuju mišići, koji imaju zadatak da pomeraju tečnost iz donjeg dela nogu i stopala. Edem, privremeno oticanje zbog zadržavanja tečnosti, osim nedostatka proteina, može biti znak mnogih medicinskih problema, pa ako prečesto primećujete ovaj simptom, obavezno posetite lekara.

Umorni ste i letargični

Umor i iscrpljenost mogu biti znak nedostatka proteina u ishrani, a to je neretko i znak manjka gvožđa. Telu su potrebni proteini i gvožđe, kako bi stvaralo hemoglobin, protein bogat ovim mineralom, koji raznosi kiseonik kroz sve delove tela. Zbog nedostatka kiseonika u ćelijama, javlja se zamor.

Koža vam ne izgleda zdravo

Ako u vašoj ishrani nema dovoljno proteina, vaša koža će izgledati bledo i suvo, a eventualne rane na telu neće se tako brzo regenerisati. Proteini su ključni za obnavljanje tkiva, pa možete imati i mnoge druge probleme.

Krti nokti

Krti nokti koji se listaju i brazde i bele linije na njima mogu biti znak nedostatka proteina. Nokti su sačinjeni od proteina keratina, a njegov nedostatak utiče na zdravlje noktiju i kose.

Gubite kilažu

Iako se mnogi raduju gubljenju kilograma, ono može biti posledica gubitka mišićne mase. To može biti opasno naročito za starije osobe, kojima su i kosti krhkije, zbog čega mogu imati problema sa održavanjem ravnoteže i lomovima.

Najbolji način da unesete dovoljno proteina je da unosite dovoljno mesa, ribe, jaja, mahunarki, tofua i sira.

Rasporedite namirnice bogate proteinima kroz sve obroke – recimo, doručkujte jaja, ručajte šniclu, večerajte mladi sir.

Izvor: B92

Foto: Thinkstock

Prava istina o integralnim žitaricama

Hleb i testenine su godinama imale lošu reputaciju zbog toga što su prepuni ugljenih hidrata. Mnogi ljudi koji žele da se hrane zdravije, potpuno ih izbacuju iz ishrane, ali se ove namirnice sada ipak “vraćaju u modu”, s jednom važnom naznakom – napravljene su od integralnih žitarica.

“Proizvod od celog zrna pšenice” kako obično stoji na deklaracijama, ne znači da je proizvod koji kupujete napravljen samo od integralnog brašna. Zapravo, vrlo je verovatno da je reč o proizvodu, koji pored integralnog, sadrži i obično belo brašno, kao i aditive.

Da bi se neko pecivo ili testenina nazivali integralnim u punom smislu te reči, trebalo bi da su napravljeni od brašna napravljenog od netaknutih zrna žitarice, dakle onih koji sadrže endosperm, klicu i mekinje.

Među žitarice, inače, osim pšenice spadaju i raž, amarant, proso, kinoa, pirinač, ovas, ječam i slične biljne kulture.

Endosperm, klica i mekinje su glavne komponente njihovih zrna i cela poenta pravljenja “integralnog” brašna je u tome da se zadrže sva njihova svojstva.

Stručnjaci uglavnom preporučuju unos šest do osam porcija proizvoda od žitarica svakog dana. Naravno, poželjno je da prednost date integralnim, jer za razliku od obrađenih zrna od kojih se dobija belo brašno, celovita zadržavaju mnoštvo vitamina i minerala.

Recimo, integralne žitarice bogate su magnezijumom, koji je važan za funkcionisanje više od 300 enzima u ljudskom organizmu, kao i za zdravlje srca, mozga i kostiju.

Sadržaj magnezijuma u različitim integralnim žitaricama varira, a u količini koja odgovara kalorijskoj vrednosti od 200 kcal, u pšeničnim mekinjama ima 566 mg, pirinčanim 494 mg, ovsenim (kuvanim) 200 mg, tamnom raženom brašnu 153 mg i integralnom brašnu heljde 150 mg.

Iako mnogi ljudi izbegavaju testenine, kako ne bi unosili ugljene hidrate, trebalo bi da se oslobode averzije koja je dugo stvarana oko ovih namirnica.

Iako integralne žitarice imaju jednaku količinu ugljenih hidrata, kao i obrađene, nemaju isti efekat na metabolizam i nivo šećera u krvi. Integralne se polako apsorbuju i postepeno metabolišu, što znači da nakon njihovog unošenja ne dolazi do naglog skoka nivoa šećera u krvi (i kasnije njegovog pada).

To znači da integralne žitarice mogu i treba da budu deo izbalansirane i zdrave ishrane.

Izvor: B92

Lekovita svojstva dinje: Evo zbog čega treba da je jedete

Dinja sadrži veliku količinu vode, a relativno malo kalorija, tako da je pogodna za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma...

Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži:
53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljenih hidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne količine vitamina A, 78% dnevne količine vitamina C

Kod nekih kalifornijskih sorti izmerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C. Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tokom vrućih letnjih dana.

Semenke, koje su takođe jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.

Lekovito delovanje dinje

1. Štiti zdravlje očiju

Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gde deluje antioksidativno i kao UV zaštita. Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg dela mrežnjače koja se obično javlja kod starijih osoba).

S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do slepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.

Pogledajte i Moćna dinja - slasna i veoma lekovita

2. Smanjuje rizik od astme

Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narandžastom voću poput dinje, bundeve, šargarepe i zelenog lisnatog povrća poput spanaća i kelja. Vitamin C takođe je važan nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kiseonika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.

3. Reguliše krvni pritisak

Dinja sadrži vlakna, kalijum, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijumom pomaže u regulaciji nivoa natrijuma što je važno kod tretmana visokog pritiska. Kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak. Kalijum je potreban i za regulisanje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a takođe igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca. Unos kalijuma povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprečava nastanak bubrežnog kamenaca.

4. Štiti od raka

Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih ćelija tela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka. Tako su mnoge studije došle do zaključka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka creva, prostate, dojke, endometrija, pluća i raka gušterače. Jedinjenja iz dinje kukurbitacini više puta su pokazali antikancerogeno delovanje tokom istraživanja. Njihovo delovanje je variralo od smanjivanja širenja raka i samouništenja ćelija do potpunog zaustavljanja ćelijskog ciklusa kod ćelija raka.

5. Reguliše probavu

Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se da se jede na prazan želudac i pre nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one sa osetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode sprečava zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz creva.

6. Deluje protivupalno

Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Takođe je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorišćavanje masti i smanjivanje hroničnih upala. Redovno konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa. Upale u telu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava grupu metaboličkih poremećaja. Ovi poremećaji se ispoljavaju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visok nivo holesterola i povišen krvni pritisak. Istraživanja su pokazala da su žene, koje su konzumirale 350 grama voća na dan, imale znatno niži rizik od razvijanja ovog sindroma. Studija je uključivala dinju, jabuke, grožđe, lubenicu i banane.

7. Štiti kožu i kosu

Redovno konzumiranje dinje odlično je za lepotu kože i kose. To je zbog uticaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu i esencijalan je za njihov rast.

Vitamin A bitan je za čisti ten, a takođe može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože. Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u ishrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.

Lekovitost i konzumacija semenki i čaja dinje

Semenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnog kamenca.

Prema ajurvedi semenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za konzumaciju tokom leta.

U Indiji, mlevene semenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mleko sa začinima), a cele semenke u slatkiše i halve.
Plod, semenke i ulje od semenki, drevno su lekovito sredstvo za lečenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želudačne, probavne, bubrežne i urinarne smetnje.

Čaj od cveta dinje koristi se za iskašljavanje.

Napomena

Ako koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umerenim količinama.
Izvor: alternativa za vas

Vodič za kupovinu mesa i njegovu ispravnu primenu u kuhinji

Saznajte koje meso je najbolje za određenu vrstu jela.

Većini početnika u kuhinji najveći problem stvara odlazak u mesaru i suočavanje s odabirom ispravnog komada mesa za planirano jelo. Kako biste rešili takve muke i nedoumice, i svima olakšali pola posla u pripremi slasnih zalogaja, donosimo vam vodič za kupovinu mesa i njegovu ispravnu primenu u kuhinji.

Govedina

Vrat – deo koji obiluje žilama jer je zapravo mišić idealan je za supe i duže dinstanje. Možete ga koristiti za mleveno meso u pripremi sarme.
Lopatica – ovaj deo mesa je žilav i zahteva duže kuvanje, od njega se najčešće priprema supa.

Goveđa prsa – dele se na srednji, zadnji i gornji deo. Središnji je najbolji za supe, zadnji za dinstanje, a gornji je zbog mekoće idealan za gulaše.

Biftek – najbolji je za dinstanje ili pečenje, a donji deo za pečenje pri čemu se priprema u komadu kao roast beef ili kao odrezak bez kostiju odnosno ramstek.

But – najčešće se koristi za gulaše, a uz fil sa začinima i pančetom može biti jako uskusan pripremljen u rerni. Od buta se prave odresci, najsočniji su od same sredine buta.

Teletina

Teleći vrat –mesnati i pomalo žilav deo najbolji je za gulaše, prsa su najsočnija jednostavno pečena u rerni.

Kare i potrbušina - pečen u komadu kare postaje vrlo sočan deo mesa, potrbušina se stavlja u mleveno meso, i priprema u varivima.

File – vrlo mekani deo koji je nabolje pržiti na jakoj vatri i to vrlo kratko kako bi ostao što sočniji.

But – najkvalitetniji deo mesa idealan je za pečenje, deli se na donji koji je savršen za dinstana jela, dok srednji obično ide u rernu. Sredina telećeg buta najsočnija je pripremljena pečena u jednom komadu, a koristi se i za odreske.

Jagnjetina

Jagnjeći kotlet – deo mesa najbolji za pečenje i prženje, vrlo je sočan baš kao i vrat koji se priprema na isti način.

File – najkvalitetniji deo mesa koji se najčešće peče u komadu ili narezan na odreske.

Prsa – u kombinaciji s butom najčešće se peku u komadu, dok je samo meso buta savršeno kao mleveno.

Svinjetina

Vrat – idealan odabir za pečenje i dinstanje, ukoliko želite puniji ukus mesa i sočniji birajte vrat s kostima. Kotleti i odresci od vrata obično se spremaju na roštilju, ukoliko planirate da ih pečete u rerni najbolje ih je marinirati u mleku oko tri sata kako bi postali sočni. Rebra se odlično slažu s varivima.

Prsa – obično se suše na dimu čime su idealna kao dodatak u varivima, sveže ih možete peći u rerni. Za neutraliziranje mirisa svinjetine koji je pri kosti intenzivan preporučuje se meso natrljati krupnom soli i cimetom.

Lopatica – odličan izbor za dinstanje i gulaše, s obzirom da kuvanje s kostima traje poprilično dugo najbolje je meso odmah odvojiti od kostiju.
Trbuh, potrbušina i rebra – najbolji komadi za roštiljanje su trbuh i rebra, potrbušina, inače deo koji spada u najmanju kategoriju mesa najbolje je iskoristiva sušena.

But – nemasno meso prve klase, obično mesar traži da mu kažete koji deo želite jer deli se na srednji, donji, ružu i slaninu. Srednji deo birajte za odreske, pohovanje ili samo za prženje, donji deo buta idealan je za pečenje. Debeli deo buta, poznatiji kao ruža, odličan je za pripremu finih odrezaka. Mišićni deo koristi se za pripremu odrezaka, i za mesne rolade.

Svinjski file – poznat kao svinjski biftek najskuplji je deo svinjskog mesa, mekan i sočan priprema se kao odrezak, za medaljone i obično pečenje.

Piletina i ćuretina

Pileća krila, batak – krilca se najčešće prže ili stavljaju u supe.

Pileći batak - najbolje marinirati i otkoštiti pa pržiti, dinstati za rižota ili naravno peći u rerni.

Pileća prsa – odlična su za prženje u tiganju, za pohovanje ili za punjenje.

Sve delove ćuretine možete pripremati na isti način.

Izvor: Punkufer

10 namirnica koje se moraju naći u vašem zamrzivaču

Ovih 10 namirnica je vrlo korisno imati u zamrzivaču, mogu vam uštedeti vreme u pripremi i ulepšati ukus jelu...

 Led

Možda zvuči poprilično banalno, ali iznenadili biste se koliko ljudi ne drži kalupe za led u zamrzivaču. Šta ako vam u goste dođu prijatelji na ručak, a vi poslužite Džin i tonik kao aperitiv bez leda. To bi bio definitivan promašaj. Izbegavajte napitke ohlađene na sobnoj temparaturi.

Grašak

Postoji pregršt razloga zašto bi se grašak trebao naći u vašem zamrzivaču. Prvenstveno, spada u onu grupu povrća koja se momentalno otpusti nakon vađenja iz zamrzivača. Ako vam ikada nedostaje prilikom pripreme ručka malo zeleniša, samo prokuvajte malo graška, prekrijte ga puterm dok je vreo i uživajte u obroku. Takođe, smrznuti grašak je jako koristan kod neplaniranih povreda poput uganutog zgloba ili čvoruga na glavi.

Slanina

Ono što je interesantno kod slanine jeste da posežete često za njom kada se opustite sa društvom uz koju čašicu pića, a to uglavnom nije situacija u kojoj ste u mogućnosti da se šetate do marketa.

Pakovanje slanine u zamrzivaču je kao sigurica za neplanirane "proslave".

Domaći bujon

Najbolja stvar u vezi zaliha bujona jeste da ostanu ogrome količine nakon jedne pripreme. To je odlično do onog trenutka kada vam za zamišljeni specijalitet zatreba mala količina od toga što ste zamrzli, pa se nameće pitanje kako odmrznuti količinu za jednu porciju? Da biste izbegli ovaj problem, predlažemo da ga izlijete u kalup za led i tako zamrzavate praktično količine za manje porcije.

Sledeći put kada vam zatreba, samo istisnete kocku do dve, potopite u šerpu i ručak je gotov u trenu.

Ostaci od obroka

Ukoliko se često nađete u situaciji da kuvate za jednu osobu, onda znate koliko je teško odmeriti porciju. Umesto da se mučite u adaptiranju recepata za manje porcije, slobodno napravite jedan lep ručak za 4 osobe, podelite ga na željene porcije i spakujte u zamrzivač. Prednost toga je što ćete uvek imati spreman obrok za one dane kada naleti gužva i nemate vremena da ga pripremite.

Ljuta papričica

Možda je ne koristite često, ali kada se opredelite da jelo obogatite njome ništa je drugo ne može zameniti. Najbolji način da ih sačuvate jeste da par ljutih papričica stavite u kesicu i spakujete u zamrzivač. Kada vam zatrebaju za vaš sledeći specijalitet, samo ih izvadite, ubacite u jelo pa pravo u rernu. Višak možete uvek iznova vratiti u zamrzivač.

Hleb

Da budemo iskreni, čitava vekna hleba nije osmišljena za malo domaćinstvo. Ukoliko kao i mnogi koristite hleb samo kao tost za doručak ili prilog uz neki ručak, držite ga uvek u frižideru. U tom slučaju nećete morati da brinete da li će pozeleneti pre nego što ste stigli do polovine.
Pogledajte i I ove namirnice možete zamrznuti

Smrznuto voće

Kesice smrznutog voća uvek dobro dođu ukoliko volite da pravite smuti za doručak, a najbolje od svega je i to što ne morate da ubacujete dodatni led u blender da bi bio tako hladan i svež. Ubacite ih u piće da se ohladi i dobije lepu aromu. Kada ovo isprobate, pitaćete se zašto to niste probali ranije!

Puter

Naravno da je puter jedna od stvari koje obavezno morate držati u frižideru, ali ovde se radi o sigurnoj rezervi. Kocka putera neće zauzeti mnogo mesta u vašoj komori, a spasiće vam život u periodu praznika kada vam padne na pamet da spremite neki lep kolač, a nijedna prodavnica ne radi.
Pogledajte i Kako da napravite domaći puter

Sladoled

Može li se zamisliti zamrzivač bez sladoleda?

Izvor: Stvar ukusa

4 neobična načina da doručkujete jaja

Da li su vam dosadili jaje na oko ili kajgana? Saznajte koja sva ukusna jela sa jajima možete spremiti za doručak.

Jaja su vrlo hranljiva i sadrže puno proteina, pa njihovo konzumiranje povoljno utiče na zdravlje. Predlažemo vam 4 ukusna i originalna jela za doručak kojima je jaje glavni sastojak.

1. Kuvano jaje i dimljeni losos

Skuvajte jaje u manjoj šerpi, ali da bude rovito. Kada je jaje spremno stavite ga preko fileta dimljenog lososa. Losos sa jajetom stavite na hrskav tost i prelijte pavlakom.

2. Pečeno jaje u paradajz sosu

Polukuvanom jajetu malo polomite ljusku i stavite ga u pekač. Dodajte malo maslinovg ulja, liske bosiljka i jednu kašiku parmezana. Jelo pecite na 250 stepeni oko 15 minuta.

3. Poširano jaje sa jogurtom

Ispoširajte jaje. U veću činiju stavite maslinovo ulje i pola šolje jogurta. U činiju dodajte sezonsku salatu i malo bibera, a na vrh stavite poširano jaje.

4. Rižoto sa jajima

Skuvajte jaje da bude rovito. U činiju stavite kuvani pirinač, soja sos i susamovo ulje. Na kraju dodajte 2 kašike skuvanog graška i preko stavite jaje.
Izvor: Stvar ukusa